VIDEO Započela izgradnja spomen-područja predaje 21. korpusa: Simbol završetka Oluje i pobjede Hrvatske vojske

Na povijesnom mjestu u Viduševcu, poznatom kao lokacija predaje 21. korpusa neprijateljske vojske 8. kolovoza 1995. godine, započela je izgradnja spomen-područja koje će obilježiti 30. obljetnicu vojno-redarstvene operacije Oluja. Riječ je o velikom projektu u organizaciji Grada Gline, Ministarstva hrvatskih branitelja te braniteljskih udruga.

Gradonačelnik Gline predstavio je idejno rješenje budućeg spomenika te najavio dovršetak radova do same obljetnice.

– Danas smo ovdje u Viduševcu, na mjestu velike povijesne pobjede Hrvatske vojske. U dogovoru s Ministarstvom hrvatskih branitelja izradili smo projektnu dokumentaciju kako bismo ovo mjesto uredili na dostojanstven način. Uredit će se plato oko tenka, izgraditi Zid pobjede te prikazati ključni trenuci Domovinskog rata. Rok izvođenja radova je dva mjeseca – rekao je gradonačelnik.

Zid pobjede s prikazom svih godina rata

Glavni projektant spomen-područja, ujedno i ratni zapovjednik glinskih postrojbi, Ivo Žinić, istaknuo je važnost projekta.

– Ovdje je završila Oluja. Ovo je mjesto pobjede Hrvatske vojske, hrvatskog vojnika i hrvatske države. Spomenik će imati pet velikih betonskih ploča, svaka s motivima iz jedne godine rata – od 1991. do 1995. – uključujući Maslenicu, Medački džep, Bljesak, Dubrovnik i konačnu pobjedu. Bit će postavljen i informativni pano s kronologijom Domovinskog rata – pojasnio je Žinić.

Oko 5.000 vojnika i 20.000 civila položilo oružje

Željko Sklepić, predstavnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH i izravni svjedok predaje, prisjetio se tog dana.

– Neprijatelj je bio utučen, zbunjen, nisu znali kako će završiti. Hrvatska vojska postupala je profesionalno i po svim pravilima. Oko 5.000 vojnika položilo je oružje, a s njima se povlačilo oko 20.000 civila. Dio korpusa pokušao je proboj prema Dvoru, gdje je došlo do kaosa i uništenja vlastitog konvoja u panici – rekao je Sklepić.

Osvrnuo se i na današnje političke poruke iz Srbije.

– Svi koji sanjaju povratak tenkovima, bolje da ostanu gdje jesu i uživaju u hrvatskim mirovinama. Naša vojska danas je jača nego ikad, a uz NATO saveznike – ne treba dvojiti u našu snagu.

Izvođač: Projekt je zahtjevan, ali izvediv na vrijeme

Predstavnik izvođača radova poručio je da će sve biti završeno u roku, uz uvjet povoljnih vremenskih uvjeta.

– Koristit će se specijalni betoni, ali zemljani i niskograđevinski radovi nisu problem. Tvrtka nam djeluje upravo u Glini, zapošljavamo 700 ljudi i sami smo se ponudili sudjelovati i u drugoj fazi projekta – uređenju šetnica, klupa i dodatnih sadržaja uz spomenik.

Povijest na dohvat ruke – za buduće naraštaje

Spomen-područje u Viduševcu postat će mjesto dostojanstvenog sjećanja na završetak Domovinskog rata, mjesto gdje će buduće generacije moći učiti, razumjeti i osjetiti što je značila pobjeda hrvatskih branitelja. Završetak radova očekuje se do 8. kolovoza 2025., kada će Hrvatska obilježiti 30 godina od pobjedničke Oluje.

 Završetak radova planiran do obljetnice Oluje

Projekt je izrađen u suradnji s Ministarstvom hrvatskih branitelja, a obuhvaća uređenje platoa oko postojećeg tenka, izgradnju tzv. Zida pobjede te simbolički prikaz pet godina Domovinskog rata kroz nekoliko umjetničkih prikaza. Radovi su službeno započeli uvođenjem izvođača u posao, a rok za dovršetak je dva mjeseca, odnosno do same obljetnice Oluje.

Predstavnici braniteljskih udruga s područja Gline, kao i izravni sudionici događaja iz kolovoza 1995., prisustvovali su današnjoj prezentaciji projekta. Predsjednik jedne od udruga, gospodin Sremić, naglasio je kako ovo mjesto za branitelje ima posebno značenje.

– Ovo je za nas projekt od izuzetne važnosti. Ovdje se dogodila rijetka povijesna situacija – predaja čitavog korpusa neprijateljske vojske, što je izniman trenutak ne samo u hrvatskoj, već i u svjetskoj vojnoj povijesti. Ovo mjesto nije samo simbol pobjede, već i sjećanja, ponosa i žrtve.

Sremić je dodao kako se izgradnjom spomenika odaje počast svim poginulim, ranjenim i nestalim hrvatskim braniteljima te civilima s ovog prostora, podsjetivši kako je glinsko područje bilo jedno od najteže stradalih tijekom Domovinskog rata.

– Ako pogledamo broj Hrvata popisanih od 1931. do 1991. godine na ovom području, vidjet ćemo da je broj poginulih veći nego u Vukovaru i drugim dijelovima Hrvatske. Glina je, osim što je bila mjesto pobjede, bila i mjesto velikog stradanja.

 

Prethodni članakVIDEO Održana 21. Marinbrodska kobasijada: Banska sablja otišla u Zagreb