Predstavljena knjiga “Svjedočanstva glinskih logoraša”

Knjiga “Svjedočanstva glinskih logoraša” Ivana Lipaka, bivšega logoraša kninskog logora i predsjednika Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora ogranka Sisačko-moslavačke županije, predstavljana je u četvrtak 8. ožujka u Dvorani sv. Ivana Pavla II. u sisačkom Velikom Kaptolu.

Knjigu su predstavili prof. Mario Bursik, sisački biskup Vlado Košić i autor, a posvećena je Tomislavu Romu, mladom poginulom pričuvnom policajcu i braniteljima PP Glina od 26. lipnja 1991. te svim logorašima. Na 504 stranice donosi potresna svjedočanstva 360 logoraša koji su prošli kroz Logor Glina i neke druge logore na tadašnjem okupiranom području Hrvatske.

Recenzet knjige prof. Bursik rekao je kako se ova knjiga bez obzira na svoj obim čita u jednom dahu i vraća čitatelja u slavne, ali i strašne dane naše povijesti. „Knjiga je velika i u usporedbi sa sličnim knjigama doista svojom formom donosi vrhunac kvalitete i sadržaj važan za opstojnost nas Hrvata na ovim prostorima. Sama knjiga poput orvelovskog tv ekrana čitatelju otvara pogled u sam deveti krug pakla i donosi zastrašujuća svjedočanstva. Već u prvom poglavlju autor iznosi jezive autentične iskaze o mučenjima, torturama, silovanjima i ubojstvima mimo svih prava i konvencija. Osim imena stradalih Hrvata autor iznosi i imena zapovjednika, mučitelja, i stražara, što djelu daje jedinstvenu dokumentiranu vrijednost“, ustvrdio je Burski dodavši da ova knjiga kroz dokumente i izvore rasvjetljava i stradanja dr. Ivana Šretera.

Autor knjige Lipak zahvalio svima koji su se ugradili u nastanak ove knjige, a osobito biskupu Košiću koji je napisao i predgovor. Lipak je pojasnio i kako su za nastanak knjige zaslužni logoraši koji su ga zamolili da je napiše kako se njihova patnja ne bi zaboravila. „Prije dvije godine smo donijeli odluku da se ide u pisanje. Bili smo spremni da je napravimo i ranije, ali bilo je nekih problema oko izrade i naravno financija, što smo na sreću uspješno riješili. Uz svjedočanstva jedna od tema u ovoj mojoj knjizi je i ratna odšteta, na kojoj članovi društva rade. Iznimno je važno da Srbija prizna što je učinila te da obešteti sve oštećene, posebno one koji su izgubili članove obitelji, sami prošli logore i stradali u ratu“, rekao je autor te dodao kako mu je slijedeći cilj prevesti knjigu na više stranih jezika kako bi istina o strahotama koje su doživjeli logoraši pronašla put do što većeg broja čitatelja.

Na kraju okupljenima se obratio i biskup Košić istaknuvši kako djelo nadmašuje naslov jer uz svjedočanstva logoraša iz više logora donosi i povijesni presjek odnosa Hrvata i Srba sve do početka Domovinskog rata. „Ova knjiga donosi svjedočanstvo istine žrtava koje su stradale od velikosrpske četničke agresije i to je njezin najvažniji dio. Ona je dragocjena jer govori o tome što se zaista događalo te donosi pravo ljudima, koji su to prošli i trpjeli, da ispričaju istinu o svojoj sudbinu“.

U nastavku biskup se osvrnuo i na pitanje ratne odštete, a o kojoj se govori i u knjizi. „Pitanje ratne odštete je pitanje pravednosti. Sisačka biskupija je pri kraju izrade projekta za gradnju srušene župne crkve Sv. Nikole u Hrvatskoj Kostajnici. I sada vas ja pitam kome da mi ispostavimo račun za tu crkvu koja će koštati minimalno 10 milijuna kuna? Može li Sisačka biskupija to podnijeti, Republika Hrvatska ili je najbolje poslati taj račun u Beograd koji ju je i srušio? Ratna odšteta je ogromno i važno pitanje o kojem se na žalost ne govori i ne želi govoriti, kao što je i pitanje nestalih“, upozorio je biskup te se osvrnuo na aktualnu društvenu situaciju. „To što se danas događa nije dobro. Rodna ideologija želi se uvući u naše zakone s Istanbulskom konvencijom, a u toj slaboj koaliciji koja je trenutno na vlasti zagovara ju više članova nego što ju osporava. Time će se dovesti Hrvatsku u jednu strašnu poziciju i u jedan sustav samouništenja. Nije dosta što se laž prihvaća za istinu, što se ne procesuira one koji uzimaju tuđe, uzimaju od radnika, sad se još kvari mladež da se uništi moral. Tu će Crkva jasno i glasno protestirati, a nije Crkva samo skup biskupa nego to su svećenici i svaki vjernik. To treba jasno reći i ne dopustiti da se dogoditi ratifikacija te štetne i dalekosežno opasne teorije“, zaključio je na kraju biskup.

Na početku predstavljanja, kao uvod u temu, prikazan je kratki dokumentarni film koji je podsjetio na stradanja više od 10 tisuća osoba koji su prošli kroz razne oblike zatočenja, kao i na načine mučenja i likvidacije u takvim logorima.

Prethodni članakGlini prekrasan glazbeni dar za Dan žena
Sljedeći članakSnijeg se brzo topi, a rijeke rastu