I u Glini obilježen Dan ružičastih majica

Obilježavanje toga dana podrazumijeva provođenje javne kampanje usmjerene na cijelu javnost, posebice djecu i mlade s ciljem njihove senzibilizacije o važnosti uočavanja problema te aktivnog angažmana u sprječavanju svih oblika vršnjačkog nasilja

Foto: PU sisačko-moslavačka

Povodom obilježavanja Dana ružičastih majica, uz poštivanje svih epidemioloških mjera, Policijska uprava sisačko-moslavačka u suradnji s Udrugom Građanska inicijativa „Moj grad Sisak“, Projektom građanskih prava Sisak te uz potporu Ravnateljstva policije, u kontejnerskom naselju u Glini, koje je potresom pogođeno područje, provela je preventivnu akciju „SuPER- Nasilje ne stanuje ovdje“ s ciljem senzibilizacije građana, a posebice djece i mladih o štetnosti međuvršnjačkog nasilja i stvaranja ozračja nulte tolerancije za međuvršnjačko nasilje. Obilježavanju je nazočilo oko 15-ak učenika 6. razreda Osnovne škole Glina dok je akciju podržao gradonačelnik Grada Gline.

Foto: PU sisačko-moslavačka

Dan prevencije vršnjačkog nasilja ili „Dan ružičastih majica“ u svijetu se obilježava dugi niz godina. Ideja je nastala u Kanadi 2007. godine u znak protesta učenika zbog incidenta koji se dogodio u jednoj školi, pri čemu je pružena  podrška dječaku koji je trpio vršnjačko nasilje, samo zato što je došao u školu odjeven u ružičastu majicu. Ružičaste majice, koji su solidarno s dječakom nosili njegove školske kolege, postale su prepoznatljiv simbol inicijative međunarodno prepoznatog aktivizma  borbe protiv vršnjačkog nasilja.
U Hrvatskoj 2017. godine, Hrvatski sabor izglasao je obilježavanje „Dana ružičastih majica“ kao Nacionalnog dana borbe protiv vršnjačkog nasilja koji se provodi svake godine zadnju srijedu u mjesecu veljači.

Foto: PU sisačko-moslavačka

Obilježavanje toga dana podrazumijeva provođenje javne kampanje usmjerene na cijelu javnost, posebice djecu i mlade s ciljem njihove senzibilizacije o važnosti uočavanja problema te aktivnog angažmana u sprječavanju svih oblika vršnjačkog nasilja.
Nasilje među mladima definira se kao ponašanje između dvoje ili više mladih ljudi s ciljem kontrole, moći i zastrašivanja, koje predstavlja najgori oblik izražavanja društveno neprihvatljivog ponašanja, a što najčešće ulazi u zonu kažnjivosti. Nažalost, posljedice nasilja ostavljaju nerijetko trajne posljedice za samu žrtvu.
Internet je danas postao jedan od standarda u kućanstvima, dostupan gotovo svim ljudima, te je u smislu informiranja moderan i dobar izvor informacija, znanja i različitih zanimljivosti koje dolaze iz cijeloga svijeta, no pri njegovom korištenju treba biti oprezan.

Foto: PU sisačko-moslavačka

Djeca dobro prate ono što je „IN“ te suvereno „vladaju“ Internetom, odnosno različitim društvenim mrežama, korištenjem mobitela i drugih informatičkih uređaja, pri čemu se nerijetko susreću sa neselektiranim sadržajima u kojima su prisutni različiti oblici nasilja:
·         „Happy slapping“ – video snimanje napada fizičkog nasilja, te njegovo daljnje prosljeđivanje putem društvenih mreža ili poruka, relativno novi oblik elektroničkog nasilja, tzv. kombinirano nasilje;
·         „Sexsting“- slanje, primanje i prosljeđivanje golih i polugolih fotografija, video materijala i eksplicitnih tekstualnih poruka seksualnog sadržaja;
·         „Fraping“- nasilni upad „prijatelja“ na nečije mrežne stranice s kojih se šalju neugodne poruke drugima kao da to čine vlasnici profila;
·         „Exclusion“- namjerno isključivanje iz online grupa, ili brisanje s popisa prijatelja, koje djecu i mlade pogađa jednako kao odbacivanje od vršnjačke skupine u realnom svijetu;
·         „Online harassment“ – prijeteće radnje kojima je cilj prisiliti nekoga da bude u ponižavajućoj poziciji;
·         „Cyberstalking“- intenzivno online uznemiravanje koje uključuje brojne akcije kao što su prijetnje i zastrašivanje.

Foto: PU sisačko-moslavačka

Tijekom 2020. godine evidentirano je 268 počinitelja vršnjačkog nasilja (maloljetni i mlađi punoljetni počinitelji (0-21) kaznenih djela na štetu maloljetnih osoba) od čega 241 ženskih počinitelja i 27 muških, što je u odnosu na 2019. godine manji broj počinitelja vršnjačkog nasilja, budući je u 2019. godini evidentirano njih 390 (354 muška i 36 ženskih počinitelja), što je pad za 31,3%.
Tijekom 2020. godine najveći broj kaznenih djela koja su počinili vršnjaci obuhvaćaju kaznena djela protiv života i tijela, kaznena djela protiv osobnih sloboda, te kaznena djela protiv braka, obitelji i djece.

Također, najveći broj kaznenih djela protiv života i tijela činili su vršnjaci  i tijekom 2019. godine, a potom slijede kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, te kaznena djela protiv imovine.
Najčešća kaznena djela počinjena putem Interneta na štetu djece tijekom 2020. godine odnose se na kaznena djela Iskorištavanje djece za pornografiju (120) i Upoznavanje djece s pornografijom (77), a koji broj kaznenih djela je u padu u odnosu na 2019. godinu, kada je ukupno evidentirano 249 navedenih kaznenih djela, što je pad za 20,8%.

Foto: PU sisačko-moslavačka

Jedna od opasnosti virtualnog nasilja nalazi se u većoj vjerojatnosti ponavljanja doživljaja nasilja na istim događajima, odnosno svaki novi pregled, komentar, dostupnost takvog sadržaja korisnicima Interneta koji ga mogu proslijediti, objaviti i slične radnje mogu dovesti do ponovnog doživljaja nasilja, zato vam se preporučuju važni savjeti :
·         Nikad ne ustupajte svoje osobne informacije na Internetu, bilo na chatu, blogovima ili osobnim web stranicama;
·         Ako vam netko pošalje zlonamjernu ili prijeteću poruku, ne odgovarajte. Pokažite ju odrasloj osobi kojoj vjerujete;
·         Ne stavljajte na Internet ništa što ne želite da vide vaši prijatelji, čak ni u e-mailu;
·         Ne šaljite poruke kad ste uzrujani. Zapitajte se kako bi se vi osjećali da primite takvu poruku;
·         Ako smatrate da vas netko zlostavlja, potražite pomoć od osobe od povjerenja.
Roditelji:
·         Razgovarajte sa svojom djecom o elektroničkom nasilju;
·         Provedite zajedno s djecom neko vrijeme na internetu;
·         Informirajte djecu o negativnim učincima elektroničkog nasilja.

Prethodni članakAnketa o stvarnom stanju na terenu nakon potresa
Sljedeći članakNema povećane prisutnosti teških metala u tlu potresom pogođenih područja